S početkom 2021. godine postavljena je nova, proširena, novim medijima prilagođena i redizajnirana stranica Virtualnog muzeja Dotrščina. Stranica je zamišljena u dvostrukoj ulozi: onoj koja predstavlja sam spomen-park i onoj koja prati aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina.
Niže su navedene tek neke od odabranih novosti iz prethodnog razdoblja, a veća baza dostupna je na našoj Facebook stranici. Popunjavanje dijelova stranice, poput biografskih podataka žrtava, a koji zahtjevaju znatan istraživački rad, izazov je za budućnost.
Nova web stranica Virtualnog muzeja Dotrščina realizirana je zahvaljujući podrški Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba. Pritom, posebnu zahvalu upućujemo Saši Miloševiću i Aneti Vladimirov. S novim dizajnom zadržali smo naš stari logotip kojega su autori Niko Mihaljević i Petra Milički. Novu stranicu dizajnirala je Petra Milički, a programirao Nikola Greiner.
Spomen-park Dotrščina mjesto je najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba i jedno od najvećih stratišta Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj. Tijekom Drugog svjetskog rata, na lokaciji današnjeg spomen-parka od strane ustaškog režima ubijeno je na tisuće građana, ponajviše iz Zagreba i okolice, ali i drugih.
Od 2012. na prostoru parka izvode se privremene memorijalne umjetničke intervencije u čast žrtava fašizma, u sklopu aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina. Do sada su realizirani radovi Saše Šimprage, Davora Sanvincentija, Slavena Tolja, Danijela Kovača, Zorana Pavelića, Gilda Bavčevića, Sandre Sterle i Tonke Maleković.
Cilj ovog natječaja je posredstvom suvremene umjetnosti, kroz prakse suvremenih načina bilježenja sjećanja u javnom prostoru, profilirati spomen-park Dotrščinu kao živo mjesto sjećanja na žrtve fašizma i podsjetnik na univerzalne vrijednosti antifašizma, ljudskih prava i slobode. Uz opći fokus na žrtve fašizma, ovogodišnji natječaj za podtemu stavlja dotrščinsku šumu i činjenicu da je posječena u vrijeme masovnog zločina. Sadašnja, samonikla, šuma stara je koliko i zločin. Umjetnici i umjetnice pozvani su promišljati odnos prirode i njene obnove u kontekstu masovnog zločina i prevladavanja zla koje ga je uvjetovalo.
UVJETI NATJEČAJA:
– na natječaju mogu sudjelovati svi zainteresirani;
– ista osoba ili tim na natječaj mogu poslati jedan prijedlog;
– traže se isključivo originalni radovi tj. isključeni su već ranije izvođeni radovi ili njihove varijacije, a sudjelovanjem na natječu sudionici/ce potvrđuju da su prijedlozi nastali za potrebe ovoga natječaja;
– u obzir dolaze intervencije ili instalacije u prostoru, performansi i sve druge umjetničke i slične forme koje su izvedive u okviru ponuđenog proračuna i mogućnosti;
– rad treba biti tehnički izvediv i u okviru proračuna od maksimalno 5000 kuna bruto (!);
– rad treba poštovati činjenicu da se radi o mjestu masovnog stradanja;
– rad treba uvažiti specifične uvjete parka (npr. nema struje) i biti bez štetnih posljedica po park koji ima i status kulturog dobra;
– rad treba biti privremenog karaktera;
– produkcija rada odgovornost je autora/ice i u tome smislu organizator nudi tek djelomičnu kustosku podršku;
– sudjelovanjem na natječaju autor/ica pristaje da se odabrano rješenje izvede u okviru projekta i medijski prezentira.
Rad treba biti realiziran i prezentiran javnosti na lokaciji parka, u subotu, 18. rujna 2021., tradicionalno povodom Svjetskog dana mira.
Prijedlog treba sadržavati obrazloženje, ne duže od jedne kartice teksta, eventualne vizualizacije (do 3 kom.), okvirni prijedlog proračuna i okvirni popis potrebnih rekvizita, te ime i prezime i kontakt (mail i telefon) osobe koja prijedlog prijavljuje. Životopis i dodatne priloge nije potrebno prilagati.
Natječaj je otvoren do 3. svibnja 2021. (ponedjeljak u ponoć).
Organizator nije u mogućnosti snositi troškove puta i boravka u Zagrebu za autore/ice van Zagreba, ali je otvorena mogućnost da se taj segment pokrije iz produkcijskog proračuna.
Prijedlozi koji ne zadovoljavaju uvjete natječaja, npr. izlaze iz okvira navedenog proračuna i pristignu nakon isteka roka, neće se razmatrati.
Umjetnike se potiče da prije definiranja prijedloga posjete Dotrščinu i pročitaju neke od materijala, odnosno informiraju se o ranije izvođenim radovima.
Tijekom trajanja natječaja, u nedjelju, 11. travnja 2021. s pocetkom u 16 sati na glavnom ulazu u park održat će se tura po parku za zainteresirane sudionike natječaja. Za turu se potrebno unaprijed najaviti na mail u tjednu koji prethodi turi.
Više informacija o Dotrščini može se pronaći u materijalima na stranici dotrscina.hr
Prijedlozi se šalju (po mogućnosti u pdf formatu) na: vmdotrscina@gmail.com s naznakom “Dotrščina 2021.”
Odluku o radu koji će se izvesti donijet će žiri u sastavu: Tonka Maleković, umjetnica, pobjednica javnog natječaja za privremenu umjetničku intervenciju Virtualnog muzeja Dotrščina 2020. godine; Darko Šimičić, voditelj Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu i Saša Šimpraga, osnivač i voditelj Virtualnog muzeja Dotrščina.
Po izvedbi rada, autoru/ici odabranog prijedloga bit će isplaćen honorar za umjetnički rad u iznosu od 5000 kuna bruto.
Odabrani rad za izvedbu bit će proglašen najkasnije u roku mjesec dana po isteku natječajnog roka. Svi sudionici/e natječaja bit će individualno obaviješteni o ishodu natječaja.
Ovogodišnja memorijalna intervencija u spomen-parku Dotrščina izvodi se četvrti put u partnerstvu s Vijećem srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Virtualni muzej Dotrščina autorski je projekt Saše Šimprage.
Upiti: vmdotrscina@gmail.com
U sklopu aktivnost Virtualnog muzeja Dotrščina izrađen je prijedlog info-signalizacije spomen-parka Dotrščina. Prijedlog uključuje info-kartu na glavnom ulazu u park i male smjerokaze na nekima od ključnih točaka za snalaženje po parku.
Karta na ulazu sadrži osnovne podatke o svim spomenicima. Informacije o povjesnim događajima koji su se dogodili tijekom masovnih zločina na Dotrščini nisu zastupljene na karti s obzirom da te informacije posreduje info-ploča koja je 1990-ih uklonjena s ulaza u park, a čiji povratak zagovaramo.
Autor koncepta signalizacije je Saša Šimpraga, a dizajnirala ga je Petra Milički.
Koncept i dizajn info-signalizacije realiziran je zahvaljujući podrški Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba.
Drugi korak biti će ishođenje potrebnih dozvola za postavljanje i fizička izrada i postavljanje na predviđene lokacije po parku, za što tražimo sponzore.
Prvi ovogodišnji obilazak uz stručno vodstvo spomen-parka Dotrščina uz vodstvo Saše Šimprage, za studente i studentice Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu – kolegiji Igora Rufa, Vojina Hrste i Vlaste Žanić.
Intervju Tonke Maleković povodom izvedbe memorijalne akcije „Obiteljsko stablo ili kuće kojih nema“ na Dotrščini za njemački radio WDR / Cosmo objavljen je 18. rujna 2020.
Intervju je na hrvatskom jeziku i može se poslušati ovdje.
Tekst Opomenik ustaškog terora autora Saše Šimpraga, voditelja Virtualnog muzeja Dotrščina, objavljen je 16. srpnja 2019. na portal H-Alter povodom najave izgradnje spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu. U tekstu se skreće pažnja na protokolarno ignoriranje spomen-područja Dotrščina kao značajnog mjesta stradanja i zagrebačkih Židova.
…”treba se zapitati čemu aktualna gradska uprava uopće probjegava spomeniku žrtvama Šoe dok se istovremeno u potpunosti, desetljećima, ignorira spomen-park Dotrščina – daleko najvažnije mjesto masovnog stradanja u povijesti glavnoga grada Hrvatske? Lokacija na kojoj su masovno ubijani i zagrebački Židovi.”
„Svoj prvi spomenik žrtvama fašizma Zagreb je dobio 1954. godine na Zelenoj potkovi. Otprilike desetljeće kasnije uređeno je i spomen-područje Dotrščina, kao autentično mjesto najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba. Zagrebu ne treba novi veliki spomenik žrtvama ustaškog režima zato jer takve spomenike grad već ima, ali se oni sustavno ignoriraju. Ono što treba je protokolarna reaktivacija postojećih i eventualno novo spomen-obilježje koje će opominjati na ustaški teror koji se danas u Hrvatskoj relativizira kroz institucionalni revizionizam – Opomenik ustaškog terora.“
Članak se može pročitati ovdje.
Uz pridržavanje epidemioloških mjera, povodom 75. obljetnice oslobođenja Zagreba i pobjede nad fašizmom u Europi, 9. svibnja 2020. na Dotrščini je održano čitanje ratne i suvremene antifa poezije.
Između ostalih, čitana su djela Ivana Gorana Kovačića, Errija De Luce, Aleksandra Huta Kona, Piera Paola Passolinija i drugih. Događaj je organiziran u suradnji organizacije Odvalimo se poezijom (Sanja Baković) i Virtualnog muzeja Dotrščina.
Zahvaljujemo svima na dolasku i sudjelovanju u izvođenju programa.
Dotrščinu su uz stručno vodstvo Saše Šimprage 25. rujna 2020. obišli studenti iz Barcelone, European Observatory on Memories.
U sklopu jednoga od kolegija, Dotrščinu su 20. svibnja 2020. uz stručno vodstvo Saše Šimprage obišli studenti Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba, pod vodstvom prof. Zankija.
Virtualni muzej Dotrščina osigurava besplatna vodstva po spomen-parku za obrazovne ustanove u RH.
Spomen-područje Dotrščina, uz stručno vodstvo Saše Šimprage, 28. svibnja 2020. obišli su studenti s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu u okviru Radionice kreativne nastave povijesti pod vodstvom prof. Helene Strugar.
Virtualni muzej Dotrščina osigurava besplatna vodstva za obrazovne ustanove u RH.
Za ovogodišnju memorijalnu umjetničku intervenciju u spomen-parku Dotrščina odabran je prijedlog “Obiteljsko stablo ili kuće kojih nema” autorice Tonke Maleković iz Kölna. Odluku je donio žiri u sastavu Boris Greiner, Sandra Sterle i Saša Šimpraga.
Rad Tonke Maleković kolektivna je efemerna instalacija koja će koristiti prirodne materijale šume. Zajednička akcija „referira se na obje teme zadane propozicijom natječaja, odnosno na aspekt njihove odsutnosti; na nikad realiziran muzej, te na nerealizirane biografije, pojedinačne i obiteljske. Participativnom formom i konceptom koji se zasniva na preplitanju postojećih (obiteljskih) biografija u tekućem vremenu i onih koje nikad nisu dobile priliku postojati, intimni je komemorativni čin u kojem nevidljivo „služi“ isticanju činjeničnog, u percepciji samih sudionika, ali i u javnoj sferi.“
— Tonka Maleković
Tonki Maleković čestitamo, a svima zahvaljujemo na promišljanju teme i sudjelovanju na natječaju.
Izvedba nagrađenog rada planirana je za subotu, 19. rujna 2020., tradicionalno u povodu Svjetskog dana mira.
Virtualni muzej Dotrščina i Vijeće srpske nacionalne manjine grada Zagreba raspisuju javni natječaj za privremenu memorijalnu umjetničku intervenciju na prostoru spomen-parka Dotrščina u Zagrebu. Natječaj je otvoren do 12. travnja 2020.
Spomen-park Dotrščina mjesto je najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba i jedno od najvećih stratišta Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj. Tijekom fašističke okupacije od 1941. do 1945., na lokaciji današnjeg spomen-parka od strane ustaškog režima ubijeno je na tisuće građana, ponajviše iz Zagreba i okolice, ali i drugih.
Od 2012. na prostoru parka izvode se privremene memorijalne umjetničke intervencije u sklopu aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina koji je pokrenut s ciljem vraćanja spomen-parka Dotrščina u kolektivnu memoriju. Osim umjetničkih intervencije na prostoru parka, Muzej djeluje i kroz privremene postave u javnom prostoru grada i druge aktivnosti poput komunalnih inicijativa usmjerenih na obnovu i poboljšanja parka te organizaciju godišnje memorijalne utrke. Muzej djeluje volonterski.
Spomen-područje Dotrščina sustavno se uređuje od 1960-ih. Na uređenju su sudjelovali neki od najuglednijih hrvatskih krajobraznih arhitekata i umjetnika. U parku postoji niz spomenika, radovi Vojina Bakića, Branka Ružića, Stevana Luketića i Koste Angelija Radovanija. Neki od natpisa u parku uključuju stihove Jure Kaštelana i Ivana Gorana Kovačića.
U okviru aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina, na Dotrščini su do sada realizirane memorijalne umjetničke intervencije autora Saše Šimprage, Davora Sanvincentija, Slavena Tolja, Danijela Kovača, Zorana Pavelića, Gilda Bavčevića i Sandre Sterle.
Cilj ovog natječaja je posredstvom suvremene umjetnosti i razvoja suvremenih načina bilježenja sjećanja u javnom prostoru, profilirati spomen-park Dotrščinu kao živo mjesto sjećanja na žrtve fašizma.
Tekst natječaja na poveznici.
Jednom se dogodilo, što znači da se može dogoditi opet. To je bit onoga što trebamo reći.
— Primo Levi
Danas je Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta i 75. obljetnica oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau – gdje su ubijeni i mnogi Zagrepčani i građani RH. Holokaust je zločin bez presedana u svjetskoj povijesti. Današnji spomen-park Dotrščina posvećen je i uspomeni na tisuće zagrebačkih žrtava Holokausta, no to u parku nigdje ne piše budući da je spomen-ploča, kameni blok težine nekoliko tona i koji je sadržavao osnovne informacije o parku, uklonjen 1990-ih.
Svi pokušaju Virtualnog muzeja Dotrščina prema gradskim vlastima da se blok vrati za sad su neuspješni.Osim što je najpotresnije i autentično mjesto ustaškog zločina u gradu, Dotrščina je ujedno i lokacija najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba te jedno od najvećih stratišta Drugog svjetskog rata u RH. Posjet Dotrščini trebao bi biti dijelom školskih kurikuluma tijekom obaveznog obrazovanja za sve škole u Zagrebu. To, međutim, nije slučaj.
Polaznici WHW Akademije obišli su 29. studenoga 2019. spomen-područje Dotrščina uz stručno vodstvo Saše Šimprage. Obilazak spomen-područja Dotrščina dio je programa WHW Akademije.
Rad “Osunčana mjesta” autora Zorana Pavelića, memorijalna interencija Virtualnog muzeja Dotršina iz 2017. godine, predstavljen je na izložbi “Refreshing Memory / Kad spomenici ožive” u Galeriji Nova u Zagrebu u listopadu 2019. Autorica fotografija je Katarina Zlatec, a izbor fotografija kustosica izložbe Davorka Perić.
Aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina predstavljene su u znanstvenom radu naslovljenom Citizen Action: Political Performance after Yugoslavia autorice povjesničarke umjetnosti Adair Rounthwaite Esse sa Sveučilišta Washington u Seattleu, na primjeru rada Slavena Tolja i njegove memorijalne intervencije Ledena kiša izvedene na Dotrščini 2014. godine.
Članak je dostupan ovdje.
Temeljem incijative platforme 1POSTOZAGRAD prema gradskoj upravi, s proljećem 2019. popravljene su sve klupe na Dotrščini.
Objavljena knjiga Sandre Uskoković, između ostaloga, tematizira rad “Osunčana mjesta” autora Zorana Pavelića, memorijalnu intervenciju izvedenu na Dotrščini 2017. godine u sklopu aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina.
Početkom 2019. godine u Velikoj Britaniji objavljena je knjiga “A Restless Art” autora Francoisa Matarassa.
U izboru autora predstavljene su odabrane suvremene umjetničke prakse u Europi, između ostalih, i aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina te participativni perfomans/memorijalna intervencija autora Zorana Pavelića naslovljen “Osunčana mjesta” koji je izveden na Dotrščini 2017. godine.
Fotografija upravo tog performansa objavljena je i na naslovnici knjige. Autorica fotografije je Katarina Zlatec.
Godišnja Memorijalna utrka u čast žrtava fašizma održana je 20. prosinca 2018. u spomen-parku Dotršina. Danas je zaključeno 7. kolo Jesenja liga Dotka koje je bilo posvećeno žrtvama fašizma.
UKUPNI POBJEDNICI SU:
1. Karmen Kostanić Jurić
2. Kesten
3. Renata Batur
1. Vedran Gračan
2. Josip Stipčević
3. Saša Jungić
Utrka u suradnji VMD-a i u organizaciji Jesenje lige Dotka tradicionalno je posvećena dotršćinskim žrtvama, a ove godine i Prosinačkim žrtavama s obzirom na 75. obljetnicu zločina koji se dogodio upravo na današnji dan 1943. godine.
Zahvala: svim sudionicima i sudionicama kola, Robertu Bernatu te Jasminu Jašaragiću na organizaciji pete po redu memorijalne utrke.
Memorijalna utrka održava se od 2014. godine u organizaciji Lige Dotka i Virtualnog muzeja Dotrščina.
U povodu Svjetskog dana mira, 22. rujna 2018. na Dotrščini je predstavljena privremena ploča s pjesmom “Dotrščina” autora Aleksandra Huta Konoa. Pjesma “Dotrščina” nastala je 2013. godine u sklopu aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina.
Prilikom otkrivanja ploče, imali smo priliku čuti i priču o sudbini Zagrepčanke Nedjeljke Rubelli koja je tijekom okupacije, zajedno s ostalim zaposlenicima Srbima i Židovima, u ustaškoj raciji odvedena iz poštanskog ureda u Jurišićevoj ulici na strijeljanje na Dotrščinu gdje su svi ubijeni. Svjedočanstvo je nazočnima iznio njen praunuk, Alen Sućeska.
Danas predstavljena ploča je postavljena u partnerstvu s Vijećem srpske nacionalne manjine grada Zagreba.
Aleksandar Hut Kono je pjesnik, operni libretist i dugogodišnji suradnik Virtualnog muzeja Dotrščina. Živi i radi u Londonu.
Performans Osunčana mjesta memorijalna je umjetnička intervencija u čast žrtvama fašizma u spomen-parku Dotrščina, a istoimena izložba donosi njegovu fotodokumentaciju koja će biti predstavljena u povodu Svjetskog dana mira (22. rujna) u Knjižnici Jelkovec.
Izložba se postavlja u suradnji s Virtualnim muzejom Dotrščina i Vijećem srpske nacionalne manjine grada Zagreba, a predstavlja fotodokumentaciju participativnog performansa Osunčana mjesta autora Zorana Pavelića koji je snimila Katarina Zlatec. Izložba fotografija otvara se u ponedjeljak, 17. rujna u multimedijalnoj dvorani Knjižnice Jelkovec i ostaje otvorena do 17. listopada 2018.
Prošlogodišnja memorijalna intervencija Virtualnog muzeja Dotrščina, rad “Osunčana mjesta” autora Zorana Pavelića, čiju je izvedbu fotografirala Katarina Zlatec, ušao je u konkurenciju za nagradu najvećeg natječaja za suvremenu umjetnost u Hrvatskoj.
U konkurenciji 236 prijavljena rada, “Osunčana mjesta” odabrana su za izložbu s njih još 32 koji će biti predstavljeni na izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu od 20. travnja do 13. svibnja 2018.
Performans Osunčana mjesta odabran je i izveden 2017. godine temeljem redovitog godišnjeg javnog natječaja Virtualnog muzeja Dotrščina kao memorijalna umjetnička intervencije u čast žrtava fašizma u spomen-parku Dotrščina, mjestu najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba. U polusatnoj izvedbi memorijalne intervencije sudjelovalo je više od stotinu sudionika/ca, posjetitelja parka.
“Rad je široko postavljena ideja čije je značenje specificirano lokacijom, samim mjestom izvedbe. Sastoji se od ljudi koji “stoje u svjetlu”, u spomen-parku Dotrščina, i na taj simboličan način odaju počast onima koji su možda na istim tim mjestima tamo stajali i tragično stradali. Izlazak iz sjenovitog mjesta u osunčano čini važan dio rada, naime tu su naglašene jasno suprotstavljene kategorije svjetla i sjene koje govore o općim principima ljudske slobode. Sloboda je uvijek odabir svijetla, a taj odabir potvrđuje svatko od sudionika u performansu. Utoliko izvedba svakog od njih nije samo odavanje počasti, već i potvrda tog osobnog odabira”, stoji u najavi izložbe.
Sve odabrane radove možete vidjeti ovdje .
O AUTORIMA:
Multimedijalni umjetnik Zoran Pavelić rođen je 1961. u Osijeku. Bio je osnivač i član umjetničke grupe Močvara u Baranji (1988. – 1991.). Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1998. godine te je bio i član umjetničkog odbora Baranjske umjetničke kolonije – BUK, a sada je voditelj i član umjetničke organizacije PLEH.
Osnovno obilježje njegovog umjetničkog djelovanja je “problematiziranje uloge umjetnika, umjetnosti i umjetničkih institucija u društveno-političkom kontekstu vremena i prostora, komunikacija s umjetničkim i kulturnim slojevima nasljeđa, tendencija konceptualnog objedinjavanja pojedinih segmenata vlastitog rada, problematiziranje umjetničkih fenomena /osobnosti/institucija u okolnostima odnosa između velikih i malih centara, te utjecaja različitih geo-političkih i medijskih čimbenika na poziciju umjetnika i umjetnosti u društvu”.
Fotografkinja i dizajnerica Katarina Zlatec rođena je 1986. u Đurđevcu. Diplomirala je na Studiju dizajna na Sveučilištu u Zagrebu na smjeru vizualne komunikacije 2011. godine. Dobitnica je natječaja First Shot u organizaciji Klovićevih dvora za najbolju mladu neafirmiranu fotografkinju 2013. godine. Jedna je od osnivačica udruge Mjestimice čiji se festival Mjestimice svjetlo bavi zapuštenim gradskim prostorima te ih aktivira uz pomoć umjetničkih intervencija. Kao fotografkinja i dizajnerica radi uglavnom u području kulture.
Memorijalna intervencija Virtualnog muzeja Dotrščina, rad “Osunčana mjesta” autora Zorana Pavelića, naveden je u izboru zagrebačkog tjednika Novosti kao jedan od najvažnijih kulturnih aktivnosti koje su se “sadržajem i odabirom tema suprotstavile revizionističkim tendencijama i desnim konzervativnim narativima”.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Incijativu Virtualnog muzeja Dotrščina za obnovu i poboljšanja spomen-parka Dotrščina službeno supotpisuju i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Srpsko narodno vijeće, Židovska općina Zagreb i Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, a upućena je na nadležna tijela javne uprave u listopadu 2017.
Tekst incijative donosimo u cjelosti.
Prvo izdanje UVIJEK/ Festivala poezije otpora održano je u subotu, 9. svibnja 2015. u spomen-parku Dotrščina. Ove je godine, uz sedamdesetu godišnjicu oslobođenja Zagreba, kao tema festivala odabran antifašizam.
U programu su sudjelovali glumci Karlo Došen, Iva Jerković i Stipe Kostanić.
Posjetitelji su imati prilike čuti poeziju Vladimira Majakovskog, Ingeborg Bachmann, Vesne Parun, Aleksandra Huta Kona i Xu Lizhija, uz dodatke odabranih stihova Federica Garcije Lorce, Jure Kaštelana i Ivana Gorana Kovačića. Gost iznenađenja bio je Enes Kišević koji je čitao svoje stihove.
Voditeljica je bila Magdalena Došen koja je napravila i izbor iz poezije.
Festival se odvija u sklopu proslava 70. obljetnice pobjede nad fašizmom, a održan je u usradnji UVIJEK i Virtualnog muzeja Dotrščina. Zahvala: Enes Kišević, Tvrtko Klarić
Projekt Virualni muzej Dotrščina i privremene memorijalne intervencije koje se izvode u godišnjem ritmu u spomen-parku Dotrščina, predstavljene su u novoj knjizi dr.sc. Silve Kalčić, u poglavlju o umjetnosti u javnom prostoru.
Virtualni muzej Dotrščina predstavljen je na izložbi D(r)ugo sjećanje u Hrvatskom dizajnerskom društvu. Izložba je otvorena do 25. travnja 2017.
Slijedom izvedbe rada “Nasljednici”, autor Daniel Kovač kao osoba tjedna u jednim od najtiražnijih dnevnih novina u Hrvatskoj.
Činjenica da je ovogodišnja memorijalna intervencija na Dotrščini, rad Daniela Kovača naslovljen Nasljednici, prepoznat i u mainstream medijima, pokazuje da suvremeni pristupi, kakve razvija Virtualni muzej Dotrščina, tangiraju širu publiku i učinkovitije doprinose širenju priče i zgradnji kulture sjećanja. (Uz mali ispravak u tekstu: autor projekta Saša Šimpraga nije profesor, već je to autor rada Daniel Kovač.) Rad Daniela Kovača može se razgledati na Dotrščini do 5. listopada 2015.