UMJETNIČKE INTERVENCIJE

Obiteljsko stablo ili kuće kojih nema, Tonka Maleković, 2020.
FOTOGRAFIJE: Katarina Zlatec OSVRT: Suzana Marjanić

Rad Tonke Maleković “Obiteljsko stablo ili kuće kojih nema” izveden je 19. rujna 2020. na Dotrščini.

Participativna akcija i efemerna kolektivna instalacija bazirala se na suptilnom i direktnom odnosu sudionika i posjetitelja prema mjestu stradanja, ali i konkretnim stradalim osobama.

S popisa žrtava preuzeto je 57 imena, a u tri sata akcije izgrađeno je 40 privremenih struktura posvećenih žrtvama fašizma.

Rad je odabrao žiri u sastavu Bris Greiner, Sandra Sterle i Saša Šimpraga, a izveden je tradicionalno u povodu Svjetskog dana mira.

Tonka Maleković je umjetnica iz Kölna i Zagreba.

Akcija je nastala je u partnerstvu Virtualnog muzeja Dotrščina i Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba.

HODATI S NJIMA, SANDRA STERLE, 2019.
FOTOGRAFIJE: Katarina Zlatec OSVRT: Irena Bekić

Tradicionalno u povodu Svjetskog dana mira, 21. rujna 2019. u spomen-parku Dotrščina izvedena je memorijalna umjetnička intervencija Virtualnog muzeja Dotrščina, rad Sandre Sterle naslovljen “Hodati s njima”.

Građani su bili pozvani sudjelovati u kratkoj šetnji parkom zajedno sa svojim kućnim biljkama.

“Sobne biljke uglavnom životni vijek provode u zatvorenim prostorima. Pomak prema otvorenom prostoru spomen-parka Dotrščina na neki način simbolizira pomalo apsurdnu mobilizaciju onoga što je po definiciji nepokretno, unutar četiri zida, ali na taj način upravo progovara o angažmanu onih vlasnika biljaka koji, pristajući na ovaj umjetnički apsurd, obnavljaju sjećanje na ono što se na tom mjestu dogodilo. Nepristajanje na revizionizam ili status-quo podrazumijeva i iskorak prema iracionalnom, začudnom. Može se reći i da su biljke ravnodušne na ljudska stratišta. Nakon mnogo godina na tim mjestima priroda ide svojim putem. Međutim odnos koji ljudi uspostavljaju s kućnim biljkama su također ovisnost i briga. Biljka može evocirati i empatiju, možda nejasan osjećaj povezanosti s drugim živim bićima.“
Sandra Sterle

Rad je odabrao žiri u sastavu Gildo Bavčević, Irena Bekić i Saša Šimpraga.

Sandra Sterle je umjetnica iz Zagreba i predavačica na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Memorijalna intervencija u čast žrtava fašizma izvedena je u partnerstvu Virtualnog muzeja Dotrščina i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.

OTKUCAJI, GILDO BAVČEVIĆ, 2018.
FOTOGRAFIJE: Katarina Zlatec OSVRT: Ivana Mance

U čast žrtava fašizma, u spomen-parku Dotrščina, 22. rujna 2018., izvedena je performativna audio-instalacija naslovljena “Otkucaji” autora Gilda Bavčevića.

Rad je minimalistička gesta kojom je autor u krajolik mjesta masovnog stradanja emitirao tisuće otkucaja vlastitog srca. Izvedba je trajala tri sata. 

Gildo Bavčević je multimedijalni umjetnik iz Splita i asistent na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Izveden tradicionalno u povodu Svjetskog dana mira, rad je nastao u organizaciji Virtualnog muzeja Dotrščina i u partnerstvu s Vijećem srpske nacionalne manjine grada Zagreba.

Istom prilikom, na Dotrščini je postavljena i (privremena) ploča s pjesmom “Dotrščina” autora Aleksandra Huta Konoa. U nedostatku drugih informacija na lokaciji, ploča s pjesmom predstavlja jedini izvor informacija o povijesnim događajima u spomen-parku.

Prilikom otkrivanja ploče, posjetitelji su imali priliku čuti i priču o sudbini Zagrepčanke Nedjeljke Rubelli koja je tijekom okupacije, zajedno s ostalim zaposlenicima Srbima i Židovima, u ustaškoj raciji odvedena iz poštanskog ureda u Jurišićevoj ulici u Zagrebu na strijeljanje na Dotrščinu gdje su svi ubijeni. Svjedočanstvo je nazočnima iznio praunuk Nedjeljke Rubelli, Alen Sućeska.

OSUNČANA MJESTA, ZORAN PAVELIĆ, 2017.
FOTOGRAFIJE: Katarina Zlatec OSVRT: Jelena Pašić

Rad Zorana Pavelića naslovljen „Osunčana mjesta“ izveden je 23. rujna 2017. u spomen-parku Dotrščina.

“Rad se sastoji od ljudi koji ‘stoje u svjetlu’ i na taj simboličan način odaju počast onima koji su možda na istim tim mjestima tamo stajali i tragično stradali. Izlazak iz sjenovitog mjesta u osunčano čini važan dio rada. Tu su naglašene jasno suprotstavljene kategorije svjetla i sjene koje govore o općim principima ljudske slobode. Sloboda je uvijek odabir svjetla, a taj odabir potvrđuje svatko od sudionika u performansu. Utoliko izvedba svakog od njih nije samo odavanje počasti, već i potvrda tog osobnog odabira.”

Zoran Pavelić

U polusatnoj izvedbi rada sudjelovalo je stotinjak građana i građanki.

Rad je odabrao žiri u sastavu Daniel Kovač, Sabina Sabolović i Saša Šimpraga.

Zoran Pavelić je umjetnik iz Zagreba.

Memorijalna intervencija u čast žrtava fašizma izvedena je u povodu Svjetskog dana mira i u partnerstvu Virtualnog muzeja Dotrščina i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Dio programa bio je posvećen i uspomeni na zagrebačkog gimnazijalca i člana pokreta otpora Ivana Grgurića. Memorijalna intervencija poklapila se točno na 75. godišnjicu njegove nasilne smrti.

„Ivo je bio gimnazijalac, upravo je završio II. gimnaziju i pod dojmom činjenice da je pola njegovog razreda (Židova) nestalo preko noći prisupio SKOJ-u. Uhapšen je u jednoj akciji u Boškovićevoj ulici i prijeki sud ga je osudio na smrt.”

O Ivanu Grguriću govorio je član njegove obitelji Darko Perica i to na lokaciji u Dolini grobova gdje je ubijen i pokopan.

Spomen-ploča Ivanu Grguriću nekad se nalazila u prostorima zagrebačke II. gimnazije koju je pohađao, odakle je 1990-ih uklonjena odlukom uprave škole.

Povodom izvedbe rada „Osunčana mjesta“ i popratnih događanja na Dotrščini, ponovljena je i incijativa Virtualnog muzeja Dotrščina prema nadležnim tijelima javne uprave za vraćanje kamenog bloka koji je sadržavao informacije o događajima na mjestu spomen-područja, a uklonjen je 1990-ih.

NASLJEDNICI, DANIJEL KOVAČ, 2015.
FOTOGRAFIJE: Katarina Zlatec OSVRT: Magdalena Došen

U povodu Svjetskog dana mira, u spomen-parku Dotrščina predstavljena je godišnja memorijalna umjetnička intervencija Vitualnog muzeja Dotrščina, rad „Nasljednici“ autora Danijela Kovača.

Predstavljen javnosti 28. rujna 2015., rad se mogao razgledati do 5. listopada 2015.

Radom se propituje slučajnost istoimenih osoba i mehanizme empatije te se bavi spiralnim ponavljanjem povijesti.

Predstavljaju rada prethodilo je slanje 600 pisama s informacijama s povijesnim događajima na Dotrščini i samome radu, a koja su bila upućena osobama na području Zagreba s istim imenima i prezienima kao neke od žrtava s popisa žrtava. Građani su bili pozvani na dan otvorenja posjetiti Dotrščinu i u knjigu na lokaciji priložiti neki „dokaz“ o svom postojanu (npr. plaćeni račun ili posjetnicu). Odazvalo se pet osoba.

Rad je odabran na prvom međunarodnom natječaju Virtualnog muzeja Dotrščina, a odabrao ga je žiri u sastavu: Tonka Maleković, Ivana Meštrov i Slaven Tolj.

Daniel Kovač diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je danas izvanredni profesor. Izlagao je na niz samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu te je dobitnik nekoliko nagrada.

Nakon otvorenja organizirana je noćna šetnja parkom uz stručno vodstvo Saše Šimprage.

Rad je realiziran uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Daniel Kovač

LEDENA KIŠA, SLAVEN TOLJ, 2014.
FOTOGRAFIJE: Katarina Zlatec OSVRT: Silva Kalčić

U povodu Svjetskog dana mira, 22. rujna 2014. u spomen-parku Dotrščina predstavljen je rad pod nazivom „Ledena kiša“ autora Slavena Tolja.

Radom „Ledena kiša“ Slaven Tolj intervencijom je spojio dva lokaliteta i dva narativa; pričajući o jednom događaju, elementarnoj nepogodi u Gorskom kotaru (pošle) zime (početkom veljače 2014.), suptilno aludira na drugi, u drugom povijesnom vremenu – stradanje ljudi na masovnom stratištu, na tadašnjem rubu Zagreba. Rad se sastoji od stabala oštećenih prilikom olujne ledene kiše, dopremljenih iz Gorskog kotara, čime je autor instalirao „mrtvu šumu“ u zagrebačkom spomen-parku.

Slaven Tolj jedan je od najistaknutijih hrvatskih suvremenih umjetnika. Svoj rad artikulira u više polja umjetnosti, uključujući performans. Djeluje i kao kustos te dugogodišnji voditelj Art radionice Lazareti u Dubrovniku. Akter je lokalnih nevladinih inicijativa na društvenim pitanjima u Dubrovniku. Ravnatelj je Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.

Rad je na javnom natječaju Virtualnog muzeja Dotrščina za privremenu memorijalnu umjetničku intervenciju na prostoru spomen-parka odabrao stručni žiri u sastavu: Nataša Bodrožić, Silva Kalčić i Davor Sanvincenti.

Rad je realiziran uz podršku Ministarsva kulture Republike Hrvatske.

Nakon otvorenja održano je stručno vodstvo Saše Šimprage po spomen-parku za sve zainteresirane.

SPIEGEL IM SPIEGEL, DAVOR SANVINCENTI, 2013.
FOTOGRAFIJE: Ana Ogrizović OSVRT: Silva Kalčić

U povodu Dana oslobođenja Zagreba, 8. svibnja 2013., u spomen-parku Dotrščina predstavljena je memorijalna umjetnička intervencija autora Davora Sanvincentija nazvana „Spiegel im Spiegel“.

Rad je odabran na prvom javnom natječaju Virtualnog muzeja Dotrščina.

Zvučna šetnja „Spiegel im Spiegel“ bila je site-specific intervencija, a uključivala je dramaturške dijelove spisateljice Ivane Sajko, nastale za potrebe rada.

Posjetitelji su na ulazu u park preuzimali slušalice i kartu parka te kretali u polusatnu šetnju koja završava u privremeno konstruiranoj Šumskoj dvorani u Dolini grobova.

Rad je na prostoru parka bio dostupan od 8. – 10. svibnja 2013., od 10 30 do 17 30 sati, a naknadno svake srijede kroz mjesec svibanj, uz prethodnu najavu.

Davor Sanvincenti je multimedijski umjetnik. Višestruko je nagrađivan za svoj rad.

Rad je odabrao žiri u sastavu Lidija Butković Mićin, Ana Elizabet i Saša Šimpraga, a realiziran uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Predstavljanju rada prethodilo je polaganje vijenaca na središnjem spomeniku žrtvama fašizma te nastup pjesnika Aleksandra Huta Konoa s pjesmom „Dotrščina“, nastalom u okviru aktivnost Virtualnog muzeja Dotrščina.

7000, SAŠA ŠIMPRAGA, 2012.

Prva memorijalna umjetnička intervencija Virtualnog muzeja Dotrščina na prostoru spomen-parka Dotrščina rad je naslovljen „7000“ autora Saše Šimprage, izveden uoči Svjetskog dana mira u rujnu 2012.

Cilj rada bio je predočiti masovnost stradanja na području Dotrščine.

Saša Šimpraga je ujedno i autor projekta Virtualni muzej Dotrščina.